Jedna od pojava u engleskom jeziku jeste da dodavanjem predloga ili priloga na osnovni glagol značenje tog glagola može potpuno da se promeni. Tako se dobijaju višerečni ili frazalni glagoli. U srpskom jeziku to nije slučaj, pa su oni nama često I problematični za razumevanje.

I usually get up at 7 o'clock.

Samo "get" bi značilo "dobiti, uzeti", a "up" se prevodi kao "gore", međutim te reči zajedno čine frazalni glagol koji ima značenje "ustati, podići se". Značenje frazalnog glagola se dakle ne može razumeti na osnovu pojedinačnog tumačenja reči koje ga čine, već on kao celina stvara novo značenje. Nažalost, ne postoje pravila za tumačenje frazalnih glagola, i sve što možemo da uradimo je da ih potražimo u rečniku i naučimo napamet. Frazalni glagoli se uglavnom koriste u neformalnom jeziku, što je formalniji razgovor ili tekst, manje frazalnih glagola sadrži. Oni se grade na sledeći način:

glagol + prilog/predlog

U zavisnosti od toga šta stoji pored glagola, on može kompletno da promeni svoje značenje, kao što vidimo u primerima sa osnovnim glagolom "look":

• look up to –ugledati se na nekoga (look up to my dad)
• look for –tražiti (look for her ring)
• look forward to –veseliti se nečemu, iščekivati nešto (look forward to meeting someone)

Frazalni glagoli se u načelu dele na tri grupe:

1. Frazalni
2. Predložni
3. Frazalno-predložni

1. Frazalni glagoli su oni koji se grade od glagola i priloga, a kao takvi mogu biti:
   • • neprelazni (bez direktnog objekta)
     • prelazni (sa direktnim objektom)

   He was late because his car broke down.

   Ovo je primer neprelaznog tipa, zato što nema objekta u rečenici I frazalni glagol mora biti spojen, odnosno ne možemo razdvajati glagol od priloga. Međutim, situacija je drugačija kada su u pitanju prelazni frazalni glagoli:

   They turned down my offer.

   They turned my offer down.

   Ovde vidimo da je moguće rastaviti ove glagole na dva dela pošto imaju objekat koji će da ih razdvaja. Međutim, ako je direktni objekat zamenica, nemamo izbora, te moramo razdvojiti frazalni glagol i ubaciti zamenicu. Na sledećim primerima ćemo glagol "turn on" upotrebiti sa objektom u vidu imenice, gde se frazalni glagol može i ne mora razdvajati:

   Charles turned on the computer.

   Charles turned the computer on.

   Ali kada isti glagol stoji sa objektom koji je zamenica, on mora biti razdvojen na dva dela.

   Charles turned it on. (Ispravno)

   Charles turned on it. (Neispravno)

2. Predložni glagoli se grade od glagola i predloga. Iz razloga što predlozi uvek moraju imati objekat radnje, svi predložni glagoli imaju direktne objekte.

   Did you talk about me?

   Međutim oni nisu prelazni, odnosno nikada se ne raščlanjuju kao što je to slučaj sa frazalnim glagolima.

   Charles is looking after the baby. (Ispravno)

   Charles is looking the baby after. (Neispravno)

   Na primer, moramo reći: “look after the baby” a ne smemo nikada reći: “look the baby after“.
3. Frazalno-predložni glagoli se formiraju uz pomoć glagola, priloga i predloga. Takođe, frazalno-predložni glagoli moraju imati objekat radnje jer se završavaju predlogom. Tako da se, kao ni predložni, ni frazalno-predložni glagoli ne rasčlanjuju:

   We have run out of milk. (Ispravno)

   We have run out milk of. (Neispravno)

   We have run milk out of. (Neispravno)